Umjesto za investicije vladajući se zadužuju kako bi krpili budžetske rupe: Prijeti li nam finansijski krah?

Iz duga u dug, kao i godinama ranije. Da bi finansirali budžetske deficite, otplatili stare dugove i uložili u infrastrukturne projekte, oba bh. entiteta planiraju nova zaduženja za oko četiri milijarde KM - FBiH oko 2.3 milijarde, dok će se za oko 1.7 milijardi zadužiti Republika Srpska. Moramo li se toliko kreditirati, struka odgovara.

“Moram reći da se zadužuju ili povećano ili ubrzano. Zaduživanje je, upravo, rezultat izostanka adekvatne dinamike rasta u cijeloj BiH. Posebmo želim naglasiti tajming povećanog zaduživanja, dakle, u uslovima izuzetno sporog rasta i u uslovima narušene fiskalne stabilnosti, odnosno, dovođenja u pitanje ukupnu fisklanu održivost u BiH. S obzirom na to da smo posebno ranjivi kada je u pitanju složena struktura BiH, nedostatak koordinacionih mehanizama, nedostatak snažnih institucija", objasnila je Azra Hadžiahmetović, profesor ekonomije na UNSA.

Iako nosioci vlasti nova zaduženja pravdaju poboljšanjem ekonomsko-socijalnog položaja, ekonomisti upozoravaju da je svrha uglavnom, pokrivanje budžetskih rupa, što može da dovede do finansijskog kraha.

“To je, apsolutno, najgora vrsta zaduživanja. Ako zadužujete da biste zakrpili rupe ili refinansirali, zatvarali prijašnji dug, što je vrlo popularno na ovim prostorima, bilo kakvo zaduživanje, a da se ne kreira nova vrijednost čiji je povrat, bar nominalno, veći od kamate koju plaćate na dug koji ste uzeli je potpuno van svake ekonomske pameti”, ističe Sanel Halilbegović, profesor finansija.

Nikola Vidović sa Ekonomskog fakulteta u Banjaluci je dodao:

“Samo zaduživanje nije sporno, to je prirodan i sastavni dio sistema javnih finansija, kako kod nas, tako i u većini drugih zemalja u svijetu. Ako sagledamo isključivo udio duga u BDP-u u oba entiteta je stanje prilično zadovoljavajuće. Međutim, slika je mnogo šira od toga, posebno ako govorimo o mogućnosti za servisiranje duga. Tu se već naziru određeni problemi, s obzirom na to da je kamatna stopa po kojoj se zadužujemo viša nego što su stope ekonomskog rasta, odnosno, rasta BDP-a."

Osim toga, dodaje Vidović, veliki dio budžeta u čitavoj državi koristi se, prije svega, u potrošačke svrhe.

“Odnosno, imamo neproduktivne javne rashode. Nemamo javne rashode koji generišu budući rast, nego mi u suštini svoju današnju potrošnju, fakturišemo budućim generacijama.”

Oba entiteta se, uglavnom, odlučuju za kreditiranje na Londonskoj berzi, iako bi, ističe dio ekonomista, putem Međunarodnog monetarnog fonda bilo mnogo jeftinije. No, MMF traži reforme, a BiH se time baš i ne može pohvaliti.

“Oko milijardu imamo otplatu duga ove godine, ništa različito od prošle, ništa različito od naredne godine. Ekskluzivna informacija, a možda je već objavljena, 800 miliona evra se planira zaduživanje na Londonskoj berzi do 1.6. ove godine. Imam informacije da će to zaduživanje biti daleko nepovoljnije nego što je bilo prošle godine”, navodi Admir Čavalić, predsjednik Odbora za ekonomsku politiku PFBiH.

Iako dio struke prednost daje kreditiranju putem MMF, Halilbegović, smatra da ni to nije dobra opcija. Kako pojašnjava, za državu čiji građani samo na bankovnim računima imaju približno 19 milijardi KM, sredstava koja, isključivo, kreiraju profit komercijalnim bankama, rješenje postoji.

“Takva je država savršen primjer države koja bi trebalo interno da se zadužuje, putem svojih građana i da kamatu plaća/vraća interno sama sebi, svojim građanima koji će taj novac od kamate potrošiti, čime će država imati benefite”, ukazuje za N1 Halilbegović.

Više u prilogu Tatjane Drljić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad